“Zaključili smo da je kupus dio baštine Čepina te napravili rad u kojem smo istražili tko su najveći proizvođači čepinskog kupusa, kako općina stimulira ovu proizvodnju te kakva je njezina budućnost”, objašnjava Monika Pavić. Učenici su prikupili stare recepte iz Čepina, čiji je sastavni dio kupus te izradili kuharicu. Anketirali su i Čepinčane, ponosne na kupus, koji sade i prodaju generacijama. Rad su predstavili na Županijskoj smotri i “za dlaku” im je izmakao odlazak na Državnu smotru, a projekt su poslali i na natječaj za ekoprojekte. Uzor im je varaždinski kupus, koji se svjež, ali i ukiseljen prodaje u cijeloj Hrvatskoj. Čepinski kupus jednako je kvalitetan, kažu, ako ne i bolji, stoga ga žele očuvati.

Zato predlažu zaštitu čepinskog kupusa kao brenda, poticaj proizvodnje kupusa, izgradnju pogona za kiseljenje kupusa te zapošljavanje radnika na tim poslovima. Posjetili su i Općinu Čepin, gdje su prihvatili njihovu inicijativu. Kupus se u Čepinu uzgajao još 1579. godine. Istražio je to student povijesti Hrvoje Pavić. “Taj sam podatak dobio zahvaljujući dr. Ivi Mažuranu. Po sjećanju Marije Himerlajh, sorte kupusa križao je Antun Pašuld i prvi dobio autohtoni čepinski kupus polovinom 19. stoljeća”, objašnjava Hrvoje. Povezano je to s dolaskom austrijskog plemstva u ove krajeve, a njegove su karakteristike najsličnije austrijskoj sorti kupusa Fieldwiener.