GOLOSJEMENJAČE




Golosjemenjače prirodno rastu:
-na sjevernoj Zemljinoj polutci
-na višim nadmorskim visinama
-na područjima s hladnijom i suhom klimom.
Kako bi što lakše preživjele u tim uvjetima, imaju određene prilagodbe na svome tijelu.

Predstavnici golosjemenjača
obični bor,ariš,smreka,kavkaska jela,planinski bor



Vanjski izgled
Sjemenjače su biljke koje su napredovale u prilagodbi na kopneni način života. Kod sjemenjača se razvio sjemeni zametak (sjemenka). Zbog sjemenke sjemenjače su u prednosti pred ostalim skupinama biljaka.

Sjemenka sjemenjačama omogućava:
-razdoblje mirovanja dok ne nastupe povoljni uvjeti za razvoj
-bolje/lakše rasprostranjivanje vrsta.

Golosjemenjače su uglavnom drvenaste biljke.
Grane golosjemenjača najčešće su koso postavljene. Grane su kose kako bi snijeg lakše skliznuo s njih (smanjuje se mogućnost zadržavanja snijega i loma grana).
Kora golosjemenjača jest zadebljana.
Stabljike golosjemenjača mogu sadržavati i smolu koja otežava smrzavanje.
Golosjemenjače koje žive na hladnijim područjima proizvode veće količine smole.
Jantarske smole odigrale su značajnu ulogu u očuvanju fosilnih ostataka vrsta tijekom evolucije (posebice kukaca).
Listovi golosjemenjača najčešće su u obliku iglica.
Površina je lista golosjemenjača malena.

Zbog male površine lista:
-smanjena je njihova mogućnost transpiracije
-smanjena je mogućnost smrzavanja biljke.

Neke vrste golosjemenjača na svojim iglicama izlučuju i voštane prevlake.
Voštane prevlake predstavljaju dodatnu zaštitu golosjemenjačama.
Iako imaju vrlo malene listove, golosjemenjače imaju velik broj listova.
Velikim brojem listova golosjemenjače imaju veliku površinu za proces fotosinteze.

Razmnožavanje
Kod sjemenjača najveći dio biljke jest sporofit, odnosno nespolna generacija.
U razdoblju razmnožavanja na sporofitu se razviju spolni organi (gametofit).
Kod golosjemenjača spolni su organi građeni u obliku cvata – češerića.
Na muškome češeriću razlikujemo: prašničke listove na kojima nastaju peludna zrnca i
u svakome peludnom zrnu su po dvije muške spolne stanice.
Na ženskom češeriću imamo: plodne listove koji nose sjemene zametke i
u sjemenim se zametcima nalaze jajne stanice.



Proučavanjem peludi bavi se palinologija. Palinologija je interdisciplinarna znanost koja je spoj geologije i botanike.

Prijenos peluda odvija se s pomoću vjetra. Nakon oprašivanja slijedi oplodnja. Za proces oplodnje nije potrebna voda. Nakon oplodnje na češeru se razviju sjemenke. Sjemenke obično imaju maleno zakrilce. Zakrilce pomaže sjemenkama u rasprostranjivanju.

Golosjemenjače čine samo 0,3 % od ukupnoga broja vrsta svih sjemenjača. Golosjemanjače su se pojavile u paleozoiku. Danas ima 800 živućih vrsta golosjemenjača. Golosjemenjače :
-karakteristične su za hladnije, suhe krajeve
-često se sade u parkovima
-prilikom pošumljavanja suših tala
-upotrebljavaju se kao ukrasne biljke
-izvor su kvalitetne drvne građe.

U golosjemenjače spadaju četiri skupine biljaka:
-borovi,
-gnetumi,
-ginko,
-cikasi


Za još informacija možete provjeriti ove stranice:
wikipedija-golosjemenjače
palinologija
sistematske botanike