Papratnjače

Papratnjače su jedna grupa od 12.000 vrsta biljaka.Papratnjače naših krajeva najčešće su male biljke. U tropskim krajevima rastu drvenaste vrste visoke nekoliko metara.Papratnjače smatramo prvim pravim stablašicama jer u organima imaju provodne žile.Za razliku od mahovina imaju pravi korijen,stabljiku i listove.Za razmnožavanje im je potrebna voda.Papratnjačama pripadaju crvotočine,preslice i paprati.

Crvotočine

Crvotočine su porodica izospornih papratnjača.Pojavile su se prije 300 miliona godina.Imaju niske,zeljaste stabljike s malim,šiljastim listovima.Stabljika im je viličasto razgranata.Pri dnu gornje strane listova nalaze se trusnici (sporangiji) ,u kojima nastaju truske jednake veličine(izospore).Iz ovih trusaka se u vlažnom tlu razvijaju protaliji sa muškim i ženskim spolnim organima,anteridijima i arhegonijima.Na vlažnim i sjenovitim mjestima u Dalmaciji raste selagina. Selagina i još neke papratnjače smatraju se prijelaznim oblikom prema sjemenjačama jer imaju sličnu izmjenu generacija. U Hrvatskoj rastu jednoljetna crvotočina šumska ili puzava prečica i obična,kljačasta crvotočina ili kljačasta prečica,obje su ljekovite.Cretna crvotočina rijetka je vrsta.Obična crvotočina raste u vazdazelenim šumama.

Preslice

Preslice žive na vlažnim staništima.Poznate preslice naših krajeva su močvarna, livadna,poljska i velika preslica.Prepoznaju se po člankovitoj i šupljoj stabljici.U zemlji se razvija podzemna stabljika-podanak.Iznad zemlje se razvijaju dvovrsne stabljike-zelena koja stvara hranu i smeđa koja stvara spore Preslice imaju sitne listove koji su međusobno srasli u nazubljen rukavac oko stabljike. Na vrhu stabljike i, ponekad, na vrhu ogranaka, nalazi se skupina plodnih listova slična klasu, strobilus. Listovi s donje strane nose trusnike (sporangiji) s truskama (spore).U nekih se preslica razvijaju dvije vrste stabljika: u rano proljeće plodne svijetlosmeđe stabljike koje na vrhu nose sporangije združene u oblik sličan klipu strobilus. Ugibaju nakon rasijavanja spora. Nakon toga razvijaju se neplodne zelene stabljike u oblik sličan boru. Iz spora kliju sitni, do 1 cm dugi, najčešće jednospolni protaliji muški s anteridijima i ženski s arhegonijima.Preslice koje danas žive samo su ostatak bogate skupine iz prošlosti.

Paprati

Paprat ili papratnjača je biljka s jasno izraženom smjenom nespolne i spolne faze.Jedna su od najstarijih grupa biljaka.Paprati su rasprostranjene posvuda osim u područjima vječnog snijega i leda.Najzastupljenije i najbujnije su u tropskim područjima.Većina paprati raste na tlu,vlažnim,sjenovitim mjestima.Uglavnom su kopnene biljke,ali ima i onih koje žive u vodi.Papratnjače,kao drvenaste biljke,koje mogu biti visoke i do 25m,a njihovo drvenasto stablo može imati prečnik i do 50cm. Stablo može imati različit oblik i anatomsku građu i najčešće je kod zeljastih paprati uvučeno u zemlju.Listovi mogu biti perasto urezani,perasto dijeljeni ili cijeli.Vrste koje najčešće rastu u našim šumama su oslad , bujad i jelenjak .






Vanjska građa paprati

Korijen paprati ima sustav provodnih žila koje upijaju vodu s otopljenim mineralnim tvarima. Stabljika je podzemna i drvenasta-podanak.Učvršćuje biljku i spremište je hranjivih tvari.Sadržava provodne žile kojima prolazi voda s mineralnim tvarima te hranjive tvari.Nad zemljom su razvijeni samo listovi.U većine vrsta su rasperjani i u njima se zbiva fotosinteza .Provodne žile iz stabljike se nastavljaju u listovima.Na naličju listova se nalaze smeđe okruglaste i duguljaste nakupine-sorusi.U njima su sporangiji,tjelešca koja sadržavaju spore.



Nastajanje novih paprati

Životni ciklus paprati se sastoji od nespolne i spolne generacije.

Nespolna generacija
Paprat sa sorusima čini nespolnu generaciju.Na listovima sazrele paprati s donje strane razvijaju se smeđi sorusi,a u njima sporangiji sa sporama.Nakon otvaranja sporangija spore,nošene vjetrom,padnu na vlažno tlo.

Spolna generacija
Spore proklijaju u protalij,tvorevinu srcolikog oblika s korjenčićima.S donje strane protalija nalaze se spolni organi.Muški spolni organi sadržavaju muške spolne stanice,spermatozoide koji se pokreću bičem.Ženski spolni organi sadržavaju ženske spolne stanice,jajne stanice.Za oplodnju je potrebna voda.Oplodnja se događa na protaliju,kad jedan spermatozoid u kapljici vode dođe do nepokretne jajne stanice u ženskom spolnom organu.Nakon oplodnje razvija se odrasla paprat(nespolna generacija).S pojavom njezinih prvih listova protalij propada,te se razvijaju podanak,korijen i listovi.

ZA ONE KOJI ŽELE ZNATI VIŠE