Papratnjače

Papratnjače naših krajeva najčešće su malene biljke dok u trpskim krajevima rastu drvenaste vrste visoke nekoliko metara,s velikim listovima. U organima imaju provodne žile pa ih smatramo prvim pravim stablašcima.Imaju korjen,stabljiku i listove koji su dio nespolne generacije. Papratnjačama pripadaju paprati , preslice i crvotočine .

Crvotočine:

Crvotočine imaju niske, zeljaste stabljike s malim, šiljastim listovima. Na vlažnim mjestima u Dalmacij raste selagina.Selagina je se smatra prijelaznim oblikom između sjemenjača jer imaju sličnu izmjenu generacija. Crvotočine inače rastu u vazdazelenim šumama.



Preslice:

Preslice žive na vlažnim staništima. Poznate preslice naših krajeva su močvarna, livadna, piljska i velika preslica. Prepoznaju se po člankovitoj i šupljoj stabljici. U zemlji se razvija podzemna stabljika- podanak. Iznad zemlje se razvijaju dvovrsne stabljike. Zelena stabljika stvara hranu, a smeđa stvara spore. Preslice koje danas žive samo su ostatak bogate skupine iz prošlosti.



Paprati:

Paprati su rasprostranjene svuda osim na područjima vječnog snijega. Najzastupljenije i najbujnije su u tropskim podrucjima. Vrste koje najčešće rastu u našim šumama su oslad , bujad i jelenjak .

Vanjska građa paprati:

Korjen paprati ima sustav provodnih žila koje upijaju vodu s otopljenih mineralnih tvari.
Stabljika je podzemna i drvenasta - podanak . Učvršćuje biljku i spremište je hranjivih tvari. Sadržava provodne žile kojima prolazi voda s minelarnim tvarima.
Nad zemljom su razvijeni samo listovi . U većine vrsta su rasperjani i u njima se odvija fotosinteza.Provodne žile iz stabljike se nastavljaju u listovima.
Na naličju listova se nalaze smeđe okruglaste ili duguljaste nakupine - sorusi. U njima su sporagliji, tjelešca koja sadržavaju spore.


Nastajanje novih paprati:

Životni ciklus paprati se sastoji od spolne i nespolne generacije.

Nespolna generacija:
Papratisa sorusima čine nespolnu generaciju. Na listovima sazrele paprati s donje strane razvijaju se smeđi sorusi,a u njima sporangliji sa sporama. Nakon otvaranja sporangija spore nošene vjetrom padaju na vlažno tlo.

Spolna generacija:
Spore prokliju u protalij, tvorevinu srcolikog oblika s korjenčićima. S druge strane protalija nalaze se spolni organi.
Muški spolni organi sadržavaju muške spolne stanice, spermatozoide koji se pokreću bičem.
Ženski spolni organi sadržavaju ženske spolne stanice, jajne stanice.
Za oplodnju je potrebna voda. Oplodnja se događda na protaliju,kad jedan spermatozoid u kapljic vode dođe do nepokretne jajne stanice u ženskom spolnom organu.

U prošlosti:

Papratnjače i mahovine imaju zajedničke pretke, zelene alge. Prije 300 milijuna godina vladala je topla klima koja je omogućila intezivan rast papratnjača. Drvenaste stabljike dosezale su visinu od 30 metara - prve šume.Od njih je nastao ugljen.