Crvotočine imaju niske,zeljaste stabljike s malim,šiljastim listovima.
Na vlažnim i sjenovitim mjestima u Dalmaciji raste selagina.Selagina i još
neke papratnjače smatraju se prijelaznim oblikom prema sjemenjačama jer imaju
sličnu izmjenu generacija.Obična crvotočina raste u vazdazelenim šumama.
Preslice
Preslice žive na vlažnim staništima.Poznate preslice naših krajeva su močvarna,livadna,poljska i velika preslica.
Prepoznaju se po člankovitoj i šupljoj stabljici.U zemlji se razvija podzemna stabljika-podanak.
Iznad zemlje se razvijaju dvovrsne stabljike-zelena koja stvara hranu i smeđa koja stvara
spore.Preslice koje danas žive samo su ostatak bogate skupine iz prošlosti.
Paprati
Paprati su rasprostranjene posvuda osim u područijima vječnog snijega i leda.
Najzastupljenije i najbujnije su u tropskim područijima.Vrste koje najčešće rastu u našim šumama su oslad,bujad i jelenjak.
Bujad može doseći visinu do 1,5m.Jelenjak prepoznajemo po cjelovitim listovima.
Zlatinjak raste u pukotinama stijena.
Vanjska građa paprati
Korijen paprati ima sustav provodnih žila koje upijaju vodu s otopljenim
mineralnim tvarina.Stabljika je podzemna i drvenasta-podanak.
Učvršćuje biljku i spremište je hranjivih tvari.
Sadržava provodne žile kojima proizlazi voda s mineralnim tvarima te hranjive tvari.
Nad zemljom su razvijeni samo listovi.U većine vrsta su rasperjani i u njima se zbiva
fotosinteza.Provode žile iz stabljika se nastavljaju u listovima.Na naličju listova se nalaze
smeđe okruglaste ili duguljaste nakupine-sorusi.U njima su sporangiji,tjelešca koja sadržavaju spore.
Nastajanje novih paprati
Životni ciklus paprati se sastoji od nespolne i spolne generacije:
-Nespolna generacija
Paprat sa sorusima čini nespolnu generaciju. Na listovima
sazrele paprati s donje strane razvijaju se smeđi sorusi, a u njima
sporangiji sa sporama. Nakon otvaranja sporangija spore,
nošene vjetrom, padnu na vlažno tlo.
-Spolna generacija
Spore prokliju u protalij,tvorevinu srcolikog oblika s korjenčićima (spolna generacija).
S donje strane protalija nalaze se spolni organi. Muški spolni organi sadržavaju
muške spolne stanice,sprermatozide koji se pokreću bičem.Ženski spolni organi
sadržavaju ženske spolne stanice,jajne sranice.
Za oplodnju je potredna voda.
Oplodnja se događa na protaliju,kad jedan spermatozoid u kapljici vode dođe do
nepokretne jajne stanice u ženskom spolnom organu.Nakon oplodnje razvija se
odrasla paprat (nespolna generacija).S pojavom njezinih prvih listova protalij
propada,te se razvijaju podanak,korijen i listovi.
U prošlosti
Papratnjačama je za klijanje i za oplodnju potrebna voda,a protalij
građom nalikuje na mnogostaničnu zelenu algu. To upućuje na činjenicu da
mahovine i papratnjače imaju zajedničke pretke - pradavne zelene alge.
Prije oko 300 milijuna godina,u starom dobu,vladala je topla i vlažna klima
koja je omogućila intezivan rast papratnjača.
Njihove drvenaste stabljike dosezale su visinu od 30 metara tvoreći prve
močvarne šume na Zemlji.Zbog promjene klime i sniženja temperature,uginele
su,prekrili su ih slojevi tla te su dospjele u dublje slojeve Zemlje. U uvjetima
bez zraka,pri visokom tlaku i temperaturi,kroz dugi niz godina biljni ostaci
su potpuno pougljenjivali.Tako je nastao ugljen,za čovjeka važno fosilno gorivo.
