Kritosjemenjače
su najrazvijenije biljke stablašice i najbolje su prilagođene životu na kopnu. Evolucijski napredak
vidljiv je u postojanju cvijeta, organa u kojem su smješteni tučak sa
zaštićenim sjemenim zametkom
i prašnici. Nakon oplodnje iz dijelova cvijeta se razvija plod, a u njemu se nalazi
zaštićena sjemenka
.Cvijet služi za razmnožavanje biljke, a plod za rasprostanjivanje. Zbog razvijenih cvjetova
kritosjemenjače nazivamo i cvjetnjača.
Organi kritosjemenjača
Organi kritosjemenjače su korijen, stabljika, list, cvijet i plod.
Korijen
učvršćuje biljku i otapa mineralne tvari. Uz pomoć korijenovih dlačica upijia vodu i mineralne tvari procesima difuzije i osmoze.
Stabljika
sadržava provodne žile kroz koje prolazi voda i mineralne tvari uzlaznim tokom prema listovima. Prozivod fotosinteze,
šećer, kroz žile prolazi silnim tokom prema korijenu. Stabljike mogu biti nadzemne (zeljaste, drvenaste) i podzemne (gomolj, podanak, lukovica)
Na
listovim
razlikujemo bazu, peteljku i plojku s licem i naličjemo. Njihova površina je povećana kako bi do stanica s kloroplastima
dolazila Sučeva svjetlost. U kloroplastima se zbiva proces fotosinteze. Kroz puči na donjoj pokožici izmjenjuju se kisik
i ugljikov dioksid te se događa transpiracija.
Cvijet
, prašnicima i tučcima, omogućuje spolno razmožavanje kritosjemenjača.
Plod
služi za zaštitu i rasprostanjivanje sjemenki.
Jedna ili dvije supke
Građa cvijeta
Kritosjemenjače se mogu razmnožavati vegetativno uz pomoć korijena, stabljike i listova. Spolno se razmnožavaju uz pomoć cvijeta.
Takvo razmnožavanje omogućuje veću gensku raznolikost, bolje prilagođivanje, a time i biološku evoluciju.
Cvijet je smješten na vrhu
cvjetne stapke
.
Lapovi
,najčešće zeleni, čine
čašku
.
Latice
, obično živih boja, čine
vjenčić
.Latice i lapovi izgrađuje
ocvijeće
. Unutar ocvijeća nalaze se
prašnici
i
tučak
U peludnicama nastaje peludno zrnce u kojem su dvije muške spolne stanice.
U plodnici tučka skriven je jedan ili više sjemenih zametaka sa ženskim spolnim
stanicama (jajnim stanicama). Nakon oprašivanja i oplodnje iz cvijeta će se razviti plod sa sjemenkom koja skriva zametak nove biljke.
Cvijet koji ima i tučak i prašnike je
dvospolan
. Takva je većina cvjetova u prirodi.
Jednospolni cvijet
sadržava ili samo tučak (ženski cvijet) ili samo prašnike (muški cvijet).
S obzirom na smještaj cvjetova na biljkama, biljke mogu biti jednodomne ili dvodomne.
Jednodomne
su one vrste u kojih se na istoj biljci nalaze i muški i i ženski cvjetovi;
imaju jedan dom. Vrste sa ženskim cvjetovima na jednoj, a muškim na drugoj biljci su
dvodomne
Više cvjetova na jednoj stapci čine
cvat
. Ovisno o rasporedu i otvaranju cvjetova u cvatu, cvatovi imaju različit oblik i naziv (glavica, grozd, klas, metlica, štitac, resa itd.)