Kritosjemenjače



Kritosjemenjače su najrazvijenije biljke stablašice i najbolje su prilagođene životu na kopnu. Evolucijski napredak vidljiv je u postojanju cvijeta, organa u kojem su smješteni tučak sa zaštićenim sjemenim zametkom i prašnici. Nakon oplodnje iz dijelova cvijeta se razvija plod, a u njemu se nalazi zaštićena sjemenka .Cvijet služi za razmnožavanje biljke, a plod za rasprostanjivanje. Zbog razvijenih cvjetova kritosjemenjače nazivamo i cvjetnjača.


Organi kritosjemenjača


Organi kritosjemenjače su korijen, stabljika, list, cvijet i plod.

Korijen učvršćuje biljku i otapa mineralne tvari. Uz pomoć korijenovih dlačica upijia vodu i mineralne tvari procesima difuzije i osmoze.


Stabljika sadržava provodne žile kroz koje prolazi voda i mineralne tvari uzlaznim tokom prema listovima. Prozivod fotosinteze, šećer, kroz žile prolazi silnim tokom prema korijenu. Stabljike mogu biti nadzemne (zeljaste, drvenaste) i podzemne (gomolj, podanak, lukovica)


Na listovim razlikujemo bazu, peteljku i plojku s licem i naličjemo. Njihova površina je povećana kako bi do stanica s kloroplastima dolazila Sučeva svjetlost. U kloroplastima se zbiva proces fotosinteze. Kroz puči na donjoj pokožici izmjenjuju se kisik i ugljikov dioksid te se događa transpiracija.


Cvijet , prašnicima i tučcima, omogućuje spolno razmožavanje kritosjemenjača.
Plod služi za zaštitu i rasprostanjivanje sjemenki.


Jedna ili dvije supke




Građa cvijeta

Kritosjemenjače se mogu razmnožavati vegetativno uz pomoć korijena, stabljike i listova. Spolno se razmnožavaju uz pomoć cvijeta. Takvo razmnožavanje omogućuje veću gensku raznolikost, bolje prilagođivanje, a time i biološku evoluciju.

Cvijet je smješten na vrhu cvjetne stapke . Lapovi ,najčešće zeleni, čine čašku . Latice , obično živih boja, čine vjenčić .Latice i lapovi izgrađuje ocvijeće . Unutar ocvijeća nalaze se prašnici i tučak

U peludnicama nastaje peludno zrnce u kojem su dvije muške spolne stanice. U plodnici tučka skriven je jedan ili više sjemenih zametaka sa ženskim spolnim stanicama (jajnim stanicama). Nakon oprašivanja i oplodnje iz cvijeta će se razviti plod sa sjemenkom koja skriva zametak nove biljke.

Cvijet koji ima i tučak i prašnike je dvospolan . Takva je većina cvjetova u prirodi. Jednospolni cvijet sadržava ili samo tučak (ženski cvijet) ili samo prašnike (muški cvijet).

S obzirom na smještaj cvjetova na biljkama, biljke mogu biti jednodomne ili dvodomne. Jednodomne su one vrste u kojih se na istoj biljci nalaze i muški i i ženski cvjetovi; imaju jedan dom. Vrste sa ženskim cvjetovima na jednoj, a muškim na drugoj biljci su dvodomne


Više cvjetova na jednoj stapci čine cvat . Ovisno o rasporedu i otvaranju cvjetova u cvatu, cvatovi imaju različit oblik i naziv (glavica, grozd, klas, metlica, štitac, resa itd.)