Ove godine programski jezik BASIC slavi svoj pedeseti rođendan. Najveću razinu popularnosti dosegao je  sredinom 70-tih te 80-tih godina prošlog stoljeća kada su tadašnja mikroračunala, kao što su Commodore 64, Amiga i ZX Spectrum, dolazili s ugrađenim BASIC-om.

Jezik su razvili John Kemeny i Thomas Kurtz sa Sveučilišta Dartmouth u New Hampshireu. Nastao je na temeljima Fortrana i ALGOL 60 jezika, kao alat za učenje koji će omogućiti lakši razvoj softvera čak i studentima koji imaju slabije matematičko predznanje. Prvi BASIC program je uspješno pokrenut 1. svibnja 1964. godine.

Nakon što mu je porasla popularnost, pojavile su se različite derivacije kao što je Sinclair BASIC te Microsoft BASIC. Potonji je bio ugrađen u mnoge IBM-ove PC-e preteče današnjih standardnih osobnih računala. Vrhunac popularnosti imao je u 80-ima kada su mnogi učili programirati upravo na BASICU. Bio je cijenjen i kod igrača koji su pomoću njega mogli modificiratiigre i tako dobiti, na primjer, beskonačne živote.

Do kraja 80-tih popularnost mu je pala, a rad u njemu se počeo smatrati lošim izborom. Jezik je kritiziran zbog sporih i loših prevodilaca (kompajlera) te zbog toga što je potencirao uporabu loših programerskih navika. Novi život dobio je 1991. godine izlaskom Microsoftovog Visual Basica te Visual Basic .NET-a 2001. godine.